|
U BiH sve je više falsifikovanih novèanica. Najviše lanjaka je od 20 i 50 KM, a po prvi put ove godine pojavile su se i lane kovanice od pet KM. Trenutna vrijednost novèanica u opticaju u Bosni i Hercegovini je 2.024.000.000. Od toga, 38 miliona novèanica i 198 miliona kovanica.
Za prvih djevet mjeseci ove godine zaplijenjeno je 1.668 lanih novèanica, 1.648 kovanica i 1.012 novèanica eura, dok je broj ostalih lanih novèanica 235.
Iako je krivotvorenje novca u porastu, graðani se vrlo rijetko odluèuju na prijavljivanje lanog novca, najviše zbog zakonskih procedura. Prema zakonu, graðanin koji prijavi da je dobio "lanjak" neæe dobiti odštetu, pišu srbijanske "Veèernje novosti".
Guverner centralne banke BiH Kemal Kozariæ kae da je ove godine za prvih devet mjeseci registrovan èak 81 sluèaj krivotvorenja novèanica, dok je lani za cijelu godinu bilo 58 sluèajeva.
"Veliki problem u BiH je što se èak 90 posto svih transakcija odraðuje gotovinskim novcem, a to znatno olakšava "posao" falsifikatorima. Konvertibilna marka se štampa u Austriji, gdje i euro, i dobrog je kvaliteta, ali i falsifikati koji se pojavljuju u posljednje vrijeme takoðe su dobro uraðeni, što pokazuje da tehnika falsifikovanja konstantno napreduje", rekao je Kozariæ i istakao da Centralna banka konstantno unapreðuje zaštitu na novèanicama i da one imaju tri zaštite.
Kozariæ dodaje da je starosna granica novèanica takoðe bitna kad je u pitanju raspoznavanje originala od falsifikata i kae da su novèanice u BiH prosjeèno stare po sedam godina i da je to zadovoljavajuæa starosna granica.
"Ipak, Centralna banka BiH potrudiæe se da ovu starosnu granicu snizi, a u sklopu toga veæ je spreman kontingent novih novèanica sa poboljšanom zaštitom koji æe se uskoro naæi na trištu", poruèio je Kozariæ.
Direktor CB BiH kae da se lanjak razlikuje po papiru od pravog novca, jer je za prave novèanice papir specifièan i moe se na dodir osjetiti razlika od obiènog papira. U sam papir ugraðena su dva zaštitna elementa, koji se mogu vidjeti ako se novèanica posmatra prema izvoru svjetlosti: vodeni znak i zaštitna nit.
"Apoeni od 10, 20, 50, 100 i 200 KM imaju reljefnu štampu, koja se moe osjetiti pod prstima, portret i slova na licu novèanice. Kod apoena od 20, 50 i 100 KM, u gornjem desnom uglu lica novèanice nalazi se i oznaka apoena, koja mijenja boju zavisno od ugla posmatranja. Kod apoena od 200 KM, ovaj element se nalazi u donjem desnom uglu na nalièju novèanice. Kod apoena od 5 KM i kod starijeg izdanja apoena od 10 KM, umjesto ovog elementa, na desnoj strani lica novèanice nalazi se uspravna pruga koja svjetluca razlièitim intenzitetom kad se gleda pod razlièitim uglom", objasnio je Kozariæ.
Od stranih valuta na podruèju BiH falsifikatorima su najomiljeniji lanjaci u apoenima od 100 eura, koji se, kao po pravilu, "vrte" po pijacama i ulicama, ali i u raznim zavuèenim lokalima i malim trgovinama.
Kada je u pitanju borba sa organizovanim kriminalnim grupama koje se bave falsifikovanjem novèanica, ona je zasada dala, po rijeèima ministra unutrašnjih poslova RS Stanislava Èaðe, odliène rezultate.
"Kako u RS, tako i u BiH, do sada je registrovan samo jedan sluèaj organizovane grupe koja je proizvodila lane novèanice, i ona je brzo razbijena. Sav ostali lani novac koji se pojavljuje na trištu pokušaj je pojedinaca, ali policija u BiH zasada ima dobre rezultate u borbi sa falsifikatorima. Ako graðani ele da se saèuvaju od lanjaka" moraju da mijenjaju stranu valutu u bankama, ili da trguju u ovlaštenim centrima i izbjegavaju bilo kakvu trgovinu na crno", kae ministar Èaðo.
Ako do njihovih ruku dospe laan novac, graðani imaju tri moguænosti. Prvo, da prijave novac policiji, što su po zakonu i duni, i da daju izjavu, ali uz saznanje da neæe dobiti odštetu za izuzeti novac. Druga opcija je da graðanin zadri novac i potroši ga na istoj pijaci na kojoj ga je i dobio, bez davanja izjava. Tada mu ostaje da se nada da neæe biti uhvaæen, jer i on moe biti optuen za falsifikovanje novca. Treæa opcija je da lanjaku doðe glave, drugim rijeèima, da ga uništi.

|