Umjesto da slobodno vrijeme provode s vršnjacima u ugodnom druženju, ili na sportskim terenima, uèenici sve više postaju ovisnici o raèunarima, TV-u, mobilnim telefonima i ostalim spravama koje im mogu donijeti podjednako i štete i koristi.

Upozoravaju na to struènjaci, ali i prosvjetni radnici, koji tvrde da je tinejdžerima teško objasniti da im nekvalitetno provedeno slobodno vrijeme ugrožava razvijanje motorièkih i intelektualnih sposobnosti.

Tuèe, prepirke s profesorima, uèestvovanje u kraðama i upravljanje vozilima bez vozaèke dozvole, samo su neki od incidenata u kojima sve èešæe uèestvuju mladi ljudi. To su, kako kažu struènjaci, neke od posljedica nekvalitetno provedenog vremena izvan škole.

Satima na Facebooku: Nataša Crnkoviæ, koordinator programa Biodiverzitet i zaštiæena podruèja u Centru za životnu sredinu iz Banjaluke, istièe da su uèenici i studenti nedovoljno zainteresovani za pitanja zaštite i unapreðenja životne sredine. Za takvo stanje dijelom krivi obrazovni sistem, koji ih, kako ocjenjuje, "nedovoljno edukuje, pogotovo o aktuelnim i važnim temama kao što su klimatske promjene".

"Nerijetko mladi provode sate na Facebooku, dok je èitanje knjiga mimo fakulteta prava rijetkost. Internet i drugi mediji nude dosta korisnih informacija, ali preèesto su glavni konzumenti slobodnog vremena. Iz vlastitog iskustva preporuèujem èešæe boravke u prirodi, jer nas ona uvijek iznova inspirišu i obogaæuju", kaže Crnkoviæeva.

Ocjenjuje da, pored velikog broja sportskih klubova i udruženja, previše mladih dane provodi "zujeæi po kafiæima."

"Uzimajuæi u obzir da je Banjaluka grad mladih, i univerzitetski centar, tužno je što su nam penzioneri u svojim protestima najaktivniji dio društva", kaže Crnkoviæeva.

Borislav Ðuriæ, predsjednik Omladinske organizacije "Centar" Mrkonjiæ Grad, smatra da je u našem društvu poremeæen sistem vrijednosti, te da je to rezultiralo mnogim negativnim trendovima meðu mladima.

"Ti trendovi direktno utièu na njih, ali i indirektno, kroz porodicu i druge segmente društva. Neophodna je hitna i sveobuhvatna društvena akcija kako bi se sputalo nasilje, alkoholizam i upotreba drugih opijata, te kako bismo kreativnost mladih usmjerili u društveni razvoj", ocjenjuje Ðuriæ.

Bude se poslije podne: Hasan Stupac, direktor Mješovite elektrotehnièke i drvopreraðivaèke srednje škole Bihaæ, tvrdi da uèenici svoje slobodno vrijeme troše samo na Internet i posjete kafiæima.

"Uèenje je svedeno na nulu. Uèe samo da bi dobili ocjenu. Na Internetu su im dostupni sadržaji koje ne bi trebalo da gledaju. Neki uèenici provedu i po osam sati slobodnog vremena na Internetu. Èasovi kod nas u drugoj smjeni poèinju u 13.30, a uèenik doðe u 14 sati. Kaže nam da je prespavao. Bio je cijelu noæ u kafiæu i na Internetu", prièa Stupac.

Da tinejdžeri sve manje slobodno vrijeme koriste na kvalitetan naèin, slaže se i Munira Karahodžiæ, pedagog Mješovite srednje elektromašinske škole Lukavac.

"Kultura življenja u okviru porodice je totalno narušena, pa èak ima i negativne konotacije. Naime, djeca u okviru porodice nisu usmjerena na bavljenje sportom, jer im roditelji nisu razvili pozitivnu svijest o znaèaju sporta u životu èovjeka. TV program i internet mreža su do te mjere pristupaèni svakom djetetu da se time vrši jedna vrsta 'medijskog terora' na djecu. Opet izostaje uloga roditelja, koji djetetu dopuštaju prekomjerno korištenje Interneta i TV-a", pojašnjava Karahodžiæeva.

Opasnost od oboljenja: Ona je izrazila zabrinutost što sadržaj TV programa i Interneta ni na kakav naèin nisu cenzurisani, pa djeca pronalaze sadržaje koji su im izuzetno zanimljivi.

"Zabranjeno voæe je najslaðe. Meðutim, problem je u tome što dosta tih sadržaja nema nikakvu edukativnu i produktivnu vrijednost za razvoj djeteta", kaže Karahodžiæeva.

Odrastajuæi na takav naèin, kako istièe ovaj pedagog, djeca uopšte ne razvijaju svoje motorièke sposobnosti niti oblikuju svoje tijelo, što može rezultirati raznim oboljenjima.

"S druge strane i razvoj inetelektualnih sposobnosti je upitan, s obzirom na sadržaj informacija koje dijete konzumira", zakljuèuje Karahodžiæeva.

Uèenici Poljoprivredne škole iz Banjaluke, Darinka Vujasinoviæ, Vuk Steviæ i Aleksandar Taliæ, pristupili su izradi projekta pod nazivom "Ovisnost o internet aplikacijama", s kojim namjeravaju da uèestvuju u školskom takmièenju iz demokratije.

Došli su do zakljuèka da mladi odreðeni period dana provedu uz Internet u razne svrhe, posjeæujuæi razne sajtove, u svrhu edukacije i zabave.

"Pošto sam veliki filmofil, na Internetu gledam razne filmove", kaže Vuk Steviæ, odlièan uèenik banjaluèke Poljoprivredne škole.

Njegov školski drug, Aleksandar Taliæ, smatra da neki njegovi poznanici zaista svoj život ne mogu zamisliti bez Interneta.

Internetom dogovaraju sukobe: "Poznajem drugaricu koja je potpuno postala ovisna od društvenoj mreži Facebook. Sve svoje misli i radnje ona dijeli s poznanicima na toj mreži. Uvijek piše komentare tipa 'Ustala sam', zatim 'Maloprije sam ruèala', i sliène, koji, vjerujem da nikoga ne zanimaju osim nje", kaže Taliæ.

Nada Rosiæ, pedagog u banjaluèkoj Poljoprivrednoj školi, istakla je i pozitivnu stranu Interneta.

"U posljednje vrijeme mnogo se prièa o štetnosti Interneta za djecu, koja zaista postoji ako se na dijete ne utièe onako kako bi trebalo. Meðutim, svi mi zanemarujemo pozitivne stvari koje Internet, ali i drugi mediji, pružaju tinejdžerima", kaže Rosiæeva.

Dodaje da u okviru èasova informatike, uèenici neko vrijeme imaju pravo da koriste Internet u sopstvene svrhe. Uèenici to vrijeme najèešæe koriste za zabavu i razonodu, ali bilo je i sluèajeva koji su opasni po djecu.

"Do sada smo imali nekoliko sluèajeva kada su putem Interneta uèenici izmeðu razlièitih škola dogovarali tuèe. Zadnji put je pred našom školom intervenisala i policija. Takvi sluèajevi su rijetki, ali ih ima, i trebalo bi ozbiljno da se shvate", naglašava Rosiæeva.

Sociolog Slavo Kukiæ kaže da se Internet nametnuo kao alternativa svim vrstama fizièkog trošenja energije. Kako dodaje, to ima dobre, ali i loše strane.

"Uopæe nije sporno da su na TV-u i Internetu sadržaji koje djeca ne bi trebalo da gledaju. Sva istraživanja pokazala su da se najveæi dio kriminalnih radnji i sklonosti nasilju mogu velikim dijelom pripisati sadržajima koji se konzumiraju putem televizijskih ekrana", naglašava Kukiæ.

Tolerancija prema nasilju: Nada Grahovac, ombudsman za djecu RS, kaže da je sigurno da djeca danas slobodno vrijeme ne koriste na kvalitetan naèin, i dodaje da bi kvalitet korištenja slobodnog vremena trebalo da bude u funkciji razvijanja njegovih sposobnosti.

"Internet je izazov, pruža velike moguænosti, ali sa sobom nosi i rizike koje djeca sama ne mogu prepoznati niti se sami mogu zaštititi", kaže ona i dodaje:

"Mediji su izvor mnogih informacija. Oni su pomoæ u uèenju, sticanju novih znanja o kvalitetu življenja, drugim sredinama, i slièno. Meðutim, pored pozitivnog djelovanja, njihov uticaj može biti i potpuno suprotan. Meðu struènjacima je posebno prisutna rasprava o uticaju medija na nasilje meðu djecom, ali i uticaju reklama, te istièu da ti sadržaji mogu ostaviti teške posljedice na psihosocijalni razvoj i ponašanje djeteta".

Prema njenim rijeèima, reklame u dobrom dijelu mogu negativno uticati na razvoj identiteta djeteta.

Posljedice gledanja nasilja, po ocjeni struènjaka, mogu biti razlièiti strahovi, podsticanje na agresiju ili imitiranje istog ponašanja, pa i tolerantan odnos prema takvim dogaðajima.

U Regulatornoj agenciji za komunikacije (RAK) kažu da je regulativa za zaštitu djece i maloljetnika u oblasti emitovanja TV programa u skladu s evropskim standardima i da pruža zadovoljavajuæu osnovu za zaštitu od neprimjerenih programskih sadržaja.

Saznajemo da je u periodu od 2004. do 2008. godine izreèeno ukupno 20 izvršnih mjera po osnovu kršenja odredbi RAK-a koje se tièu zaštite djece i maloljetnika.

Sve to upuæuje na èinjenicu da na mlade treba na razne naèine uticati da svoje slobodno vrijeme koriste zdravije, na svježem vazduhu, šetnjom u prirodi ili u druženju uz neku društvenu igru, a manje u zagušljivim kafiæima ili uz Internet.

Internet kao alkoholizam

Koliko Internet može biti opasan pokazuje i primjer da bi Kina mogla postati prva zemlja koja æe proglasiti ovisnost o toj globalnoj mreži klinièkim oboljenjem. Ministarstvo zdravlja te zemlje sljedeæe godine trebalo bi da objavi priruènik u kome æe nova vrsta ovisnosti biti stavljena u istu kategoriju kao kockanje i alkoholizam.

Prema nalazima Tao Rana, ljekara iz Kine i osnivaèa prve klinike za ovisnost od Interneta, prosjeèni ovisnik za raèunarom dnevno provede izmeðu šest i 13 èasova. Ovisnici èesto pate od depresije i straha, te izbjegavaju društvo drugih ljudi, a mnoge muèi i nesanica.