|
BANJALUKA - Svako peto rješenje o liènoj invalidnini od prve do šeste kategorije i o porodiènoj invalidnini sadri nedostatke koje je potrebno dodatno ispitati, nalazi su nedavno završene revizije invalidnina i boraèkih kategorizacija u RS
Naime, kako je naveo Duško Milunoviæ, predsjednik Centralne revizione komisije, od 33.177 izdatih rješenja o invalidninama, 7.431 su izdvojeni predmeti koje je potrebno izvještaèiti.
"Manji dio su nedostaci formalne prirode. Ali najveæi dio su nedostaci suštinske prirode koji mogu da utièu na promjenu statusa ili èak gubitak statusa", rekao je Milunoviæ. Prema njegovim podacima, od tih 33.177 rješenja, 13.897 su liène invalidnine, dok su ostale porodiène invalidnine, a sumnjivo je 22 odsto tih rješenja. Utvrðene su takoðe i 252 nepravilne kategorizacije boraca.
Meðutim, prema rijeèima Pantelije Æurguza, predsjednika Boraèke organizacije RS, lanih invalida ima mnogo više.
"Još to nije ono što smo mi oèekivali. Još ima mnogo onih meðu ostalim rješenjima za koje mislimo da nisu zaslueno stekli to što su dobili. A osim toga, mi ni ne znamo hoæe li stvarno biti oduzeto i smanjeno ono što im je dato u ovih sedam hiljada i nešto spornih rješenja", rekao je Æurguz.
Meðutim, Milunoviæ tvrdi da æe svi oni koji su nezaslueno dobili invalidnine biti ispitani, lane invalidnine oduzete, a oni koji su dodjeljivali invalidnine krivièno æe odgovarati.
"Mi smo do sada podnijeli 12 kriviènih prijava protiv onih koji su davali lana rješenja. Ali to je tek poèetak. Biæe toga još i na broju 12 se sigurno neæemo zaustaviti", kae on.
Æurguz navodi da borcima smeta i to što nisu odvojeni oni koji su invalidnine stekli na osnovu oboljenja od onih koji su invalidnine stekli ranama na tijelu.
"Mi ne sporimo i da meðu tim ljudima ima pravih invalida, ali je svima jasno da je tu najveæi problem, kod onih koji su dobijali uvjerenja o psihièkim smetnjama", navodi on.
I Milunoviæ se slae da je najviše problema sa invalidninama steèenim na osnovu oboljenja.
"Imali smo sluèaj èovjeka koji je na ratištu proveo devet dana, a onda je dobio rješenje o 80-odstotnoj invalidnosti na osnovu psihièkih problema. Njemu je invalidnina oduzeta, a protiv onih koji su uvjerenje izdali biæe podnesena krivièna prijava", naveo je on.
Milunoviæ kae da je zasad nemoguæe reæi za koliko je novca ošteæen budet na ime isplata svih ovih godina za lane invalidnine, ali da æe to sve biti poznato kada budu ispitana sva rješenja.
"Naš posao tek poèinje. Mi sada treba da izvještaèimo sva rješenja i utvrdimo stvarno stanje. Kada to završimo, znaæe se taèno u marku za koliko je ošteæen budet", naveo je on.
Æurguz je takoðe rekao da je sada nemoguæe reæi koliko je novca otišlo za lane invalide, ali da je to za borce od drugorazrednog znaèaja.
"Nama je to moralno pitanje i najbitnije da to bude rašèišæeno i da bude skinuta ljaga sa pravih boraca i invalida", kae on.
Milunoviæ je istakao da æe naredne godine biti ispitivane i invalidnine od sedme do desete kategorije, a Æurguz je rekao da u tim rješenjima nema mnogo lanih.
"Ljudi su htjeli da dobiju veæu kategoriju, a malo ih je nastojalo da dobije manje kategorije koje se manje vrednuju", smatra on.
Sa druge strane, Milunoviæ je rekao da je blic ispitivanje u Banjaluci pokazalo da je i meðu tim rješenjima mnogo sumnjivih.
"U manjim kategorijama je lakše dobiti invalidninu, pa su se izgleda mnogi time sluili", navodi on.
Zanimljivo je i da je revizija utvrdila da je u 39 sluèajeva došlo do ošteæenja ratnih vojnih invalida, gdje su dobili manju kategoriju, iako im pripada veæa.
"Njima æe biti vraæen pravi stepen, a sva primanja koja je trebalo da ostvare biæe im vraæena od dana kada je zakljuèeno rješenje o invalidnosti", pojasnio je on.
Branka Šljivar, portparol Ministarstva rada i boraèko-invalidske zaštite RS, koje je iniciralo reviziju, rekla je da æe svi detaljni podaci o nalazima revizije biti prezentovani javnosti nakon praznika.
Uštede u budetu kroz reviziju invalidnina
Ministarstvo rada i boraèko-invalidske zaštite RS je polovinom tekuæe godine pokrenulo postupak revizije invalidnina jer je jedan od naèina za uštedu 146 miliona maraka potrebnih za aranman sa Meðunarodnim monetarnim fondom pronaðen u ovoj budetskoj stavci.
Naime, Manojlo Milovanoviæ, bivši general bivše Vojske RS, rekao je nedavno da je 1996. godine bilo ukupno 209.000 pripadnika VRS, a da danas po raznim osnovama ima oko 400.000 korisnika boraèkih prava.
Rade Ristoviæ, ministar rada i boraèko-invalidske zaštite, rekao je, najavljujuæi "obraèun sa lanim invalidima", da æe svi koji su uèestvovali u lairanju invalidnina biti kanjeni.

|